Vrste pingvina

Carski pingvin

Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, kraljevskim pingvinom. Prema posljednjoj procjeni IUCN-a, populacija carskih pingvina je blizu ugroženosti (Near Threatened) jer se zbog topljenja leda i porasta razine mora smanjuje površina pogodnih staništa vrsta.Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teži između 27 i 37 kilograma. Krila i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila. Hrani se ribama i račićima, ali i krilom i hobotnicama.

U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara.Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog perja i debeo sloj potkožnog sala. Carski pingvini su veoma društvene životinje. Jedan od načina na koji ovi pingvini održavaju toplinu kada temperatura padne je da se zbiju u veliku grupu. Temperatura unutar te grupe može dostići 25°С. Na kopnu se kreću naizmjenično nesigurnim koracima i klizanjem po ledu na njihovim trbusima kretajući se odgurivanjem nogama i krilima nalik na peraja. Jedina je vrsta koja tijekom zime u Anktartici preko leda prehoda 50 do 120 kilometara u kolonijama koje mogu uključivati i do 1 000 jedinki.

Kraljevski pingvin

Kraljevski pingvin (lat. Aptenodytes patagonicus) predstavlja drugu najveću vrstu pingvina poslije carskih pingvina. Ova vrsta sadrži dvije podvrste: Aptenodytes patagonicus patagonicus i Aptenodytes patagonicus halli. Kraljevski pingvini narastu do visine od oko 90 cm i težine od 11 do 16 kg. Izgledom nalikuju carskim pingvinima, ali se lako raspoznaju po jasno izraženoj narančastoj šari u gornjem dijelu grudi. Također, imaju duži kljun i vitkiji stas od carskih pingvina. Kraljevski pingvini se hrane sitnom ribom i lignjama, ponajmanje krilom i rakovima.Kraljevski pingvini hrane svoje mladunce tako što pojedu ribu, djelomično je probave, a zatim je povrate.

Kao i većina pingvina, kraljevski pingvini imaju takozvanu slanu žlijezdu, preko koje izbacuju višak soli iz organizma. Ta žlijezda nalazi im se iznad očiju. U vodi, prirodni neprijatelji kraljevskih pingvina su kitovi ubojice (orke). Na kopnu, najveća opasnost dolazi od ptica grabljivica, čiji glavni plijen predstavljaju jaja i mladunci ovih pingvina. Mladunci moraju biti stari 14-16 mjeseci prije nego što se nauče plivanju. Kraljevski pingvini pažljivo odabiraju vrijeme parenja, u studenom ili prosincu, tako da se mladunci razviju tijekom najvećeg nedostatka hrane. Na taj način, u vrijeme kad su već spremni da samostalno krenu u lov, bit će ljeto i more će obilovati hranom, a temperatura će biti mnogo blaža.